preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Tražilica


Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 6. 2010.

Ukupno: 1227508
Danas: 73

Što je Erasmus+?

Programi Europske unije za cjeloživotno učenje Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig, Mladi na djelu te programi iz područja sporta 2014. su odlukom Europske komisije spojeni u program Erasmus+. Program je nazvan po Erazmu Roterdamskom (1467.- 1536.), nizozemskom humanistu, književniku, filologu i filozofu.



Stručna praksa u Erasmusu+ u našoj školi

Naša škola organizira stručnu praksu studentima inozemnih sveučilišta u sklopu programa Erasmus+. Osim što sudjeluju na nastavi slušajući je, oni drže na njoj, uz pomoć učitelja, kraća ili dulja izlaganja o svojoj zemlji, podučavaju matematiku, engleski jezik i drugi predmet koji studiraju, održavaju tečaj jezika za učenike, učitelje i roditelje, drže predavanja u školi i izvan nje (u gradskim knjižnicama i dr.), podučavaju učenike pjevanju pjesama na svom jeziku, plesu, surađuju sa školskim pedagogom i psihologom, pišu radove za školsku mrežnu stranicu. Ukoliko je predmet njihovog studiranja drugačiji od obrazovnoga, onda rade ono što im predstavlja praktikum (intervjuiraju učenike i djelatnike škole te rade istraživanja izvan nje i sl.).
 

Školska godina 2023./24.

Laura Geiser studira rehabilitacijsku pedagogiju na Sveučilištu u Freiburgu (Frajburgu) u jugozapadnom ,,uglu" Njemačke.

Ivalina Danail Daneva diplomirala je češki jezik na Sveučilištu Svetih Ćirila i Metoda u Sofiji u Bugarskoj.

Francesca Basolu studira socijalni rad na Sveučilištu u Sieni, u talijanskoj pokrajini Toskani. Njezino je sveučilište osnovano još 1240. godine.

Francesco Paladini živi u talijanskom gradu Lecce (Leće) u Apuliji, u peti čizme. Diplomirao je jezičnu medijaciju (ruski i japanski jezik) na Sveučilištu Salenta (u Lecce-u), a trenutno studira talijanski jezik za strance na Sveučilištu u Bolonji.

Elefterija Kohila studira logopedijsku terapiju na Sveučilištu u Patrasu u Grčkoj, a živi na otoku Ikarija u Egejskome moru.

Stela Kuki studira socijalni rad na Sveučilištu Zapadne Atike u Ateni. Također živi na živopisnom egejskom otoku Ikarija, na koji je, prema mitu, pao čuveni letač Ikar.

Školska godina 2022./2023.

Alexandra Punčová doktorirala je predškolski odgoj u Slovačkoj. Bila je kod nas cijele školske godine!

Veronika Vinczeová završila je dodiplomski studij psihologije i povijesti na Sveučilištu Komenskoga u Bratislavi (Slovačka). Na pripravništvu u našoj školi stječe znanje i sposobnosti rada u školskom ozračju, dobiva uvid u rad učitelja i rehabilitatora u inozemstvu. Jan Amos Komensky jedan je od najznačajnijih pedagoga u povijesti svijeta.

Miriam Pavúková završila je studij za učiteljicu razredne nastave na Sveučilištu Komenskoga u Bratislavi. Njezino je sveučilište najstarije i najveće u Slovačkoj.

Giulia Di Mercurio studira na Europskim studijima na Amsterdamskom sveučilištu u Nizozemskoj. Dolazi iz Sirakuze na Siciliji (Italija) i došla je u Hrvatsku kako bi upoznala rad u školi.

Ádám Poór studira matematiku i fiziku na sveučilištu u mađarskom gradu Nyíregyháza.

Francesca Palumbo diplomirala je lingvistiku i komunikaciju na Sveučilištu u talijanskom gradu Cagliari na Sardiniji. Tri je mjeseca radila u turističkom naselju Šarm el-Šeik u Egiptu tako da nam predstavlja ove dvije atraktivne zemlje. Uči hrvatski te kaže da je dosta težak, ali u dva mjeseca kod nas naučila je prilično puno!

 

Školska godina 2021./2022.

Barbora Čistecká studira geografiju na Karlovom sveučilištu u Pragu. Također, radi i kao učiteljica u osnovnoj školi. Karlovo sveučilište u Pragu jedno je od najstarijih u Europi (osnovano 1348.) i na njemu su predavali Jan Hus, Albert Einstein, studirali Milan Kundera, Franz Kafka, Karel Čapek i mnogi drugi velikani svjetske znanosti i umjetnosti.

Ekaterini Haritu (Αικατερινη Χαριτου) diplomirala je psihologiju na Aristotelovom sveučilištu u Solunu. Sveučilište upravnog središta grčkog dijela Makedonije nazvano je po jednom od najvećih velikana ljudskog uma - Aristotel je rođen 55 km istočno od Soluna.

David Díez de Paz dovršava magistarski studij lingvistike i poučavanja španjolskog kao stranog jezika na Sveučilištu u Leonu. Njegov je grad nastao kao jedno od brojnih rimskih naselja na Pirinejskom poluotoku 29. g. pr.n.e. Kasnije je postao sjedište istoimenog kraljevstva, koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju ovog poluotoka od arapske vlasti (Rekonkvisti). Godine 1188. ovdje je održano jedno od prvih zasjedanja parlamenta pa je Leon prozvan kolijevkom parlamentarizma (https://en.unesco.org/memoryoftheworld/registry/251). 

Geneviève Bouchacourt je pripravnica iz Francuske. Od listopada prošle godine socijalna je radnica. Htjela bi postići stupanj magistre struke u međunarodnom poslovanju i voditi jednu organizaciju. U našoj je školi na stručnoj praksi da bi što više naučila engleski jezik i istražila rad hrvatskih škola.

 

 

 

Školska godina 2020./2021.

Elizabeta Šabalina studira znanost o okolišu na Pomeranijskoj akademiji u poljskom gradu Słupsku.

Marija Tofilovska studira međunarodnu komunikaciju na Jugoistočnoeuropskom sveučilištu u Tetovu u Sjevernoj Makedoniji.

 

Školska godina 2019./2020.

Ana García González studira za učiteljicu predškolskog odgoja, razredne nastave i engleskoga jezika na Sveučilištu u Toledu. Njezin je grad točno u sredini Španjolske i Pirinejskog poluotoka, na rijeci Taho (šp. Tajo) i pokazuje prekrasnu kulturnu baštinu pokrajine Kastilje i Manče.

Školska godina 2018./2019.

Janja Stariha studira njemački i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Mariboru.

Elena Martinez García studira geografiju na Sveučilištu u Granadi.

Aleksandar Nikolaev Nikolaev (Александър Николаев Николаев) studira psihologiju na Sveučilištu Sv. Ćirila i Metoda u Velikom Trnovu. Ove godine došao je ponovo - provesti istraživanje.

 

Školska godina 2017./18.

U ovoj školskoj godini kod nas su pripravnici:

Nedko Milčev Georgiev (Недко Милчев Георгиев), Leman Nuridin Sali (Леман Нуридин Сали) i Slavena Kostadinova Petrova (Славена Костадинова Петрова) studiraju novinarstvo na Sveučilištu u Velikom Trnovu u Bugarskoj. Rajka Apostolova Georgieva (Рајка Апостолова Георгиева) studira rusistiku, a Dimitar Dančev Dimitrov (Димитар Данчев Димитров) psihologiju na tom bugarskom sveučilištu.

Dawid Wach studira filologiju engleskoga jezika na Sveučilištu ,,Jan Kochanowski" u poljskom gradu Kielce.

Silvia Slavova Koevska (Силвиа Славова Коевска) diplomirala je lingvistiku ruskog i grčkog jezika na Sveučilištu u Velikom Trnovu. odrasla je u Rusiji (u Republici Komi), a trenutno živi u Nizozemskoj, u gradu ,,Philipsa" Eindhovenu.

Daniel Konstantinov Marinov (Даниел Константинов Маринов) studira englesku lingvistiku na Sveučilištu Svetih Ćirila i Metoda u Velikom Trnovu.

Daniel del Moral Justicia studira za učitelja geografije na Sveučilištu u Granadi. Sveučilište u ovom povijesnom gradu osnovano je još 1531. i ima čak 80 000 studenata.

Irina Nikolaeva Ilieva (Ирина Николаева Илиева) i Hristina Serafimova Vladimirova (Христина Серафимова Владимирова) studiraju novinarstvo na Sveučilištu Sv. Ćirila i Metoda u Velikom Trnovu, a Plamen Borislavov Gatev (Пламен Бориславов Гатев) lingvistiku grčkog, engleskog te srpskog i hrvatskog jezika.

Aleksandar Nikolaev Nikolaev (Александър Николаев Николаев) studira psihologiju na Sveučilištu Sv. Ćirila i Metoda u Velikom Trnovu.


Školska godina 2016./17.

Elena Milla Utrilla studira za prevoditeljicu engleskog i francuskog jezika na Sveučilištu u Valladolidu (Valjadolid), glavnom gradu španjolske pokrajine Kastilje. To je sveučilište osnovano još krajem 13. stoljeća i danas na njemu studira preko 30 000 studenata. U kastiljskom gradu Valladolidu vjenčani su Fernando II. Aragonski i Izabela I. Kastiljska čime je spajanjem kraljevstava Kastilja i Aragon osnovana današnja španjolska država, a u istom je gradu umro i Kristofor Kolumbo. Elena Milla Utrilla živi u Zaragozi, glavnom gradu pokrajine Aragon.

Presijan Plamenov Konakčiev (Пресиян Пламенов Конакчиев) radi kao učitelj povijesti i geografije u osnovnoj školi ,,Emilijan Stanev" u Velikom Trnovu u Bugarskoj. Piše doktorsku dizertaciju o hrvatskom saboru u Prvom svjetskom ratu.

Mariela Stojanova Semova (Мариела Стоянова Семова) diplomirala je za učiteljicu povijesti i njemačkog jezika na Sveučilištu u Velikom Trnovu. Veliko je Trnovo u razdoblju 1185. - 1393. bilo glavni grad Bugarske.

Jesus Roberto Rito Gomez završio je građevinski studij u meksičkom gradu Oaxaca (Oahaka).

Stella Veranudi (Στέλλα Βερανούδη) studira filmsku umjetnost na Aristotelovom Sveučilištu u Solunu. To golemo sveučilište (ima 85 000 studenata) najveće je i najprestižnije u Grčkoj. Osim grčkoga, materinski joj je i bugarski jezik.

Adriana Valerieva Rangelova (Адриана Валериева Рангелова) diplomirala je na studiju psihologije na sveučilištu Svetog Klementa Ohridskog u Sofiji. To je sveučilište osnovano 1888., nedugo nakon osamostaljenja Bugarske od Osmanskog carstva. Sveti Klement Ohridski (oko 840. - 916.) bio je bugarski učenjak, književnik i prosvjetitelj Slavena. Jedan je od najpoznatijih učenika svetih Ćirila i Metoda i često ga se povezuje sa stvaranjem pisama glagoljice i ćirilice, a naročito s njihovim širenjem među pokrštenim Slavenima. Osnivač je Ohridske književne škole te se smatra zaštitnikom obrazovanja i jezikoslovlja nekih slavenskih naroda. Smatra se i prvim biskupom Bugarske pravoslavne crkve, jednim od sedam apostola Bugarskoga kraljevstva, ali i zaštitnikom Republike Makedonije, grada Ohrida i Makedonske pravoslavne crkve.

Maria Bogusz diplomirala je povijest na Sveučilištu u Varšavi. Proučava ponajviše kasni srednji vijek, posebno XV. stoljeće. Njezino sveučilište osnovano je 1816. te su na njemu diplomirali poznati pjesnik Czesław Miłosz, bivši poljski predsjednik Bronisław Komorowski te novinar, putnik, fotograf i književnik Ryszard Kapuściński. Danas Sveučilište u Varšavi ima 44 600 studenata i najveće je u Poljskoj.

Lihua Džou (周丽华) studira europske kulture na Fakultetu povijesnih i pedagoških znanosti Sveučilišta u Vroclavu (polj. Wrocław). To je sveučilište osnovano 1702. godine. Živi u gradu Handžou u Kini. Handžou (杭州市) ima oko 9 000 000 stanovnika. Povezan je sa samim nastankom kineske civilizacije - na njegovom je mjestu postojala drevna kultura Liangdžu (良渚文化), oko 2700 godina pr.n.e., a povijesni kontinuitet grada bilježi od 221. pr.n.e. Dva puta je bio kineska prijestolnica: 907.- 978. (u vrijeme Pet dinastija i Deset kraljevstava) i 1132.–1276. (u vrijeme južne dinastije Song). Marko Polo piše da je ,,najveći i najplemenitiji grad na svijetu".

Konstantinos Paganis (Κωνσταντινοσ Παγανισ) studira povijest umjetnosti na Sveučilištu u Ateni.

Irene Picallo Doce diplomirala je studij novinarstva na Sveučilištu u Barceloni, ali Alma mater (matično sveučilište) joj je Santiago de Compostela, koje ima najveći udio studentica u Španjolskoj. Živi u Galiciji, španjolskoj pokrajini na Atlantiku. Bavi se ljudskim pravima, s posebnim zanimanjem za doseljenike i etničke skupine.

 

Školska godina 2015./16.

 

U školskoj godini 2015./2016. stručnu praksu kod nas imali su ovi pripravnici:

Noora Harkio studira švedski, francuski i engleski jezik na Sveučilištu u Turkuu. Ovo sveučilište drugo je po broju studenata u Finskoj (oko 21 000). Grad Turku bio je finska prijestolnica kad je Finska bila dio Švedske, a danas je kulturno središte Šveđana u Finskoj.

Georgi Canev Cačev (Георги Цанев Цачев) studira povijest na poslijediplomskom studiju Sveučilišta Svetih Ćirila i Metoda u Velikom Trnovu. U Zagrebu piše dizertaciju s naslovom ,,Organizacija Bosne i Hercegovine 1995.-2005.". Ovaj je grad u srednjem vijeku bio glavni grad Bugarske. Danas s oko 18 000 studenata ima drugo po veličini sveučilište u zemlji. 

Tereza Klímová studira za učiteljicu češkoga jezika i građanskoga odgoja na sveučilištu grada Hradec Králové. To je sveučilište osnovano 1964. godine kao Visoka pedagoška škola Hradec Králové koja je preimenovana u sveučilište 2000. godine.  Na njemu studira 8500 studenata.

Julia Moreno Bodelón upravo je diplomirala za odgojiteljicu u vrtiću na Sveučilištu u gradu Santiago de Compostela. Na ovom sveučilištu, osnovanom još 1495., studira preko 25 000 studenta. Grad Santiago (Sveti Jakov) de Compostela u Galiciji čuveno je hodočasničko mjesto u koje se u srednjem vijeku i kasnije hodočastilo pješke iz Njemačke, Francuske, Engleske, Poljske i drugih zemalja.

Agnieszka Wachnik studira za učiteljicu poljskoga kao stranog jezika na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu, u Galiciji. Čuveno sveučilište u Krakovu (bivšoj poljskoj prijestolnici i jednom od najstarijih gradova u toj zemlji) osnovano 1364. godine, kao studente pamti primjerice astronoma Nikolu Kopernika, kralja Jana III. Sobieskog, književnika Ivu Andrića, svećenika Karola Wojtyłu (kasnijeg papu Ivana Pavla II.). Stoljećima je bilo jedno od najvažnijih žarišta znanja u Europi i svijetu. Nazvano je po poljskoj vladarskoj dinastiji Jagelovića (polj. Jagiellonowie), koja je u XVI. st. vladala i Hrvatskom. Najstarije je sveučilište u Poljskoj.

Antonios Bubas (Αντώνιος Μπούμπας) studira za učitelja matematike na Sveučilištu Krete. Ovaj grčki otok kolijevka je europske civilizacije.

Elena Grosso diplomirala je za učiteljicu talijanskog kao stranog jezika te francuskog, španjolskog i engleskoga jezika na Sveučilištu Ca' Foscari (u Veneciji). Ovo je sveučilište osnovano 1868. i ima oko 20 000 studenata. Od osnutka je smješteno u gotičkoj palači Ca' Foscari (na Velikom kanalu) i odatle mu je naziv.

Līna Birže studira za prevoditeljicu engleskog jezika na Sveučilišnom koledžu ekononije i kulture u Latviji te planira diplomirati ovoga ljeta. Živi i studira u Rigi, prijestolnici Latvije i najvećem gradu pribaltičkih država. Rigu se često smatra biserom Baltika zbog dinamičnog života i dojmljive arhitekture, a prvo božićno drvce ukrašeno je upravo u njoj.

Ilaria Moretti, Silvia Mannino i Chiara Spatafora studiraju političke znanosti, a Ettore Bellavia komunikaciju na Sveučilištu u Bolonji.
 

Školska godina 2014./15.

U školskoj godini 2014./2015. kod nas su stručnu praksu u sklopu studija na svojim sveučilištima imali studenti: Costanza Tonti i Giulia Pratesi iz Italije, Dimitrios Ksiluris (Δημητριος Ξυλουρης) i Maria-Aggeliki Mitsaki (Μαρια-Αγγελικη Μητσακη) iz Grčke, Ana Salvago, Javier González Moreno, Francisco Corpas Borrego, Carmen Aguilera Delis, Maria Cosano Galvez, Ana Conti Rojas, Belén Delgado Valenzuela i Sandra Olivares González iz Španjolske.

Costanza Tonti studira španjolski, engleski i ruski jezik na Sveučilištu Maćerate (Macerata). Uz ove, dobro govori i rumunjski jezik. Njeno je sveučilište jedno od najstarijih u Europi - osnovano je 1290. godine.

Dimitrios Ksiluris (Δημήτριος Ξυλουρης) studira na Fakultetu znanosti i inženjerstva Sveučilišta Krete. To je sveučilište osnovano 1973., a smješteno je u gradovima Heraklion (Ηράκλειο) i Retimno (Ρέθυμνο). Na njemu studira oko 15 000 studenata.

Javier González Moreno studira za učitelja španjolskoga jezika na Sveučilištu Leona u Španjolskoj.

Ana Salvago završila je studij turizma, a sada studira socijalnu i kulturnu antropologiju na Sveučilištu u Sevilji u Španjolskoj. Njeno je sveučilište osnovano još 1505. i ima oko 73 000 studenata. Sada je u zgradi nekadašnje tvornice duhana u kojoj se događa radnja opere ,,Carmen".

Giulia Pratesi studira na Sveučilištu u Bolonji, najstarijem s neprekinutim radom u Europi. Sveučilište u Bolonji osnovano je 1088. godine, a od 2013. nosi naziv Alma Mater Studiorum (Majka Hraniteljica Studija). Giulia Pratesi ondje je diplomirala psihologiju.

Francisco Corpas Borrego, Carmen Aguilera Delis, Maria Cosano Galvez, Ana Conti Rojas i Belén Delgado Valenzuela studiraju za učitelje razredne nastave na Sveučilištu u Kordobi (Córdoba) u Španjolskoj. Sveučilište Kordobe osnovano je 1972. i na njemu studira oko 21 000 studenata.

Sandra Olivares González studira engleski jezik na Sveučilištu Ekstremadure u Španjolskoj. Ovo je sveučilište osnovano 1973. i ima oko 24 000 studenata.

Maria Ageliki Mitsaki (Μαρια Αγγελικη Μητσακη) studira teologiju na Aristotelovom sveučilištu u Solunu. Sa oko 85 000 studenata ovo je sveučilište najveće u Jugoistočnoj Europi. Osnovano je 1925. i jedno je od naprestižnijih u Grčkoj. Nazvano je po čuvenom filozofu Aristotelu (384. pr.n.e. - 322. pr.n.e.), koji je rođen u blizini Soluna.

 

Galerija 2016./17.

Galerija 2015./16.

Galerija 2014./15.

 

Što je Comenius?
Europska unija imala je program za cjeloživotno učenje i on je obuhvaćao nekoliko potprograma: Comenius (za predškolsko i školsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (za strukovno obrazovanje), Erasmus (za visoko obrazovanje) i Grundtvig (za opće obrazovanje odraslih).

Comenius je bio program nazvan po Janu Amosu Komenskom (1592.-1670.), velikom češko-nizozemskom pedagogu. On obuhvaća više vrsta aktivnosti, a jedna od njih je Comenius asistencija.

Naša škola i Comenius
Naša škola ima Comenius asistenticu, a je nekoliko puta sudjelovala na natječaju (do sada neuspješno:) za Comenius projekt sa školama iz drugih zemalja.

Što radi Comeniusov asistent?
Comenius asistent je osoba koja je svježe završila fakultet i još nema iskustva u radu u nastavi. Ona biva spojena s određenom školom i onda u njoj provede 12 – 45 tjedana. Cjelokupni trošak putovanja i boravka snosi Europska unija. U toj školi asistent kroz neposredni odgojno-obrazovni rad upoznaje kulturu zemlje u koju je došao te predstavlja kulturu svoje zemlje – kroz nastavne i izvannastavne aktivnosti. On drži nastavu o svojem jeziku i kulturi za učenike, učitelje i roditelje, a posjećuje i sate redovne nastave gdje se može uključiti u nastavu: kratkim izlaganjima na temu iz svoje struke, igrama i sl. Svaki asistent ima svoga mentora u dotičnoj školi.

Komunikacija se odvija uglavnom na engleskom jeziku što je učenicima i nastavnicima zanimljivo i dragocjeno iskustvo te veliki poticaj, a često i izazov. U školi se stvori međunarodno ozračje što joj daje ispravni osjećaj da je dio globalne obrazovne zajednice. Također, svima je zanimljivo naučiti poneku riječ na portugalskom, poljskom ili finskom, a ako se u školi provodi nastava asistentovog materinjeg jezika, asistent daje velik doprinos. Pečenje njemačkih kolača, informacije o Djedu Mrazu i pjevanje portugalskih pjesama samo su dio ovogodišnje Comenius asistencije u hrvatskim školama. Učenje i upoznavanje drugih i drugačijih dragocjeno su iskustvo.

Comenius asistencija organizira se od 2007. godine. U nju su uključene članice Europske unije, članice EFTA-e, Turska te od 2009. i Hrvatska. Svake godine oko 2000 asistenata dođe u dodir s oko 300 000 učenika širom Europe. Tekuća školska godina druga je po redu kako Hrvatska sudjeluje u ovoj aktivnosti.

Comenius asistenciju u Hrvatskoj organizira Agencija za mobilnost i programe Europske unije.

Comeniusovi asistenti u našoj školi
U školskoj godini 2012./2013. Comenius asistentica kod nas je Simone König, pripravnica za učiteljicu matematike i kemije iz Hamburga. Ona drži tečaj njemačkoga jezika i kulture za učenike, roditelje i učitelje, sudjeluje u nastavi gotovo svih predmeta, sudjeluje u izvanučioničkoj nastavi te prevodi i piše web-stranice Škole na njemački jezik.

U školskoj godini 2013./2014. Comenius asistent je Thomas Hütten, profesor TZK-a i geografije iz Bochuma u Njemačkoj. Sudjeluje na nastavi raznih predmeta, a budući da je puno putovao, svakog tjedna u školskoj knjižnici održava susrete pod nazivom ,,Profesor Thomas i prijatelji na putovanju oko svijeta". Dobro poznaje valdorfsku pedagogiju jer je trinaest godina bio njezin učenik, a neposredno prije dolaska k nama proveo je šest mjeseci u valdorfskoj školi u Bangkoku.

Vijesti

Nova grčka vlada

Izbori u Grčkoj glavna su politička i gospodarska tema Europe ovih dana. Naš praktikant Dimitrios Ksiluris (Δημήτριος Ξυλουρης) otkriva nam svoje viđenje ovog događaja osvrćući se na prošlost i izražavajući očekivanja za budućnost. Pročitajmo ,,insajderski“ pogled na prilike o kojima će se još godinama pričati.


25. siječnja 2015. bit će zauvijek upamćen na grčkoj političkoj sceni. Bit će to povijesni dan za zemlju jer je tada po prvi put pobijedila lijevo orijentirana stranka. Naziv te stranke je Siriza (SY.RIZ.A.) i ona je pobijedila s 36.3%. Drugoplasiranu stranku vodio je bivši premijer i dobila je 27.8%. Ime novog premijera je Aleksis Cipras (Αλέξης Τσίπρας). ,,SY.RIZ.A.“ (ΣΥ.ΡΙΖ.Α.)  je akronim i dolazi od ,,Sinaspismos Rizospastikis Aristeras“ (Συνασπισμός Ριζοσπαστικής Αριστεράς), što znači ,,Koalicija radikalne ljevice“.


Predsjednik Sirize Aleksis Cipras (desno) na 
Subversive Festival-u u Zagrebu 2013. u društvu organizatora festivala Srećka Horvata (u sredini) i filozofa Slavoja Žižeka (Jutarnji list)


Prije ovih izbora u Grčkoj su dvije stranke bile najjače. One su se smjenjivale na vlasti od kraja diktature, od  1974. One su stranke trebale biti suparničke, ali kada su vidjele da im je udio glasova pao te same nisu mogle formirati vladu, ova dva politička neprijatelja odlučila su vladati zajedno. Njihova je vlada izglasala mnoge zakone koji su očito bili protivni ustavu Grčke, uništivši građanska prava koja su bila teško izborena tijekom prošlih godina, uspostavila sasvim nepravedan porezni sustav i uništila javno zdravstvo. Kao razlog za to navela je potrebu štednje da bi se platio dug zemlje vladama članica Europske unije i Međunarodnom monetarnom fondu. Dug koji je stvorila ona jer ove dvije stranke vladaju zemljom od 1974. i sada grčki narod mora platiti.

Kao rezultat velik je dio društva bez posla, bez pristupa bolnicama i velikom dijelu banke oduzimaju domove. Čak i ljudima kojima je uspjelo zadržati radna mjesta, osobni dohodak je smanjen i za 40%. Jednako je i umirovljenicima. Prošlih smo godina svjedočili scenama u Grčkoj kojima se nitko nije nadao: beskućnici na ulicama i prakovima te traženje u smeću nečega za jelo. Od 2012., kada je kriza u Grčkoj počela, 6000 ljudi počinilo je samoubojstvo. Isto tako, mnogo tisuća ljudi pati od depresije i anksioznosti. I sve to ne u vrijeme rata, nego u vrijeme mira i napretka. Ljudi su pokušali reagirati, ali bilo je vrlo teško. S jedne strane imate glavne medije koji teroriziraju ljude govoreći da su stroge mjere neophodne i ako ih ne primijenimo, država će bankrotirati, banke će ostati bez novca, bolnice neće moći raditi, a trgovine će biti bez hrane, tako da ćemo gladovati. S druge strane, kad ljudi pokušaju mirno demonstrirati protiv tih mjera, imate policiju koja ih brutalno napada i šalje ih u bolnicu samo da bi preplašila ostale od izlaska na ulicu.



Ali sada narod Grčke to više ne može podnositi. Vidjeli smo da su nam u posljednje četiri godine životi i budućnost oteti. Ignorirali smo medijsku i vladinu propagandu straha i odlučili jednoj drugoj stranci dati šansu da promijeni stanje. Nada se vratila u Grčku. Nada da se nešto može poboljšati. Narod Grčke ima velika očekivanja od nove vlade.

Ponajprije želimo da nam se vrati dostojanstvo. Želimo znati da naša izabrana vlada doista ima vlast i da kontroliramo svoju vlastitu zemlju. Prethodna vlada bila je marionetska, a poteze od vitalnog interesa povlačili su Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Europska središnja banka. Europski dužnosnici doživljavali su grčki narod koji je umirao od gladi, kao brojeve, postotke i trošak u ovom gospodarskom ratu. Mi smo poniženi tom činjenicom.
I da: mnogo ljudi u Grčkoj misli da se u Europi vodi gospodarski rat upravo sada. Mislim da Njemačka ponovo pokušava osvojiti Europu - ovoga puta ne oružjem, nego bankama. Tako da mi od ove vlade očekujemo da ima hrabrosti ustati i reći ,,Ne“ Njemačkoj. Ne, nećemo uništiti svoju zemlju i budućnost svoje djece zato što Njemačka tako kaže!


,,Ovo je zaista dobra noć (Laku noć), gospođo Merkel!“ – noć proglašenja izbornih rezultata u Ateni

Drugo što očekujemo od nove vlade, jest da bude drugačija od prethodnih u pogledu etike. Stvari koje su normalne u gotovo većini europskih zemalja, kod nas nisu. Na primjer, mi želimo da naša vlada ne krade novac od države i da ne uzima mito od bogatih i moćnih ljudi. Također da se ne miješa u odluke sudova i da pusti da sudstvo u Grčkoj bude uistinu neovisno o političkom vodstvu. Da ne koristi medija da bi manipulirala građanima i da im ne laže.

A sada nešto o konkretnim očekivanjima.
Siriza je prije izbora grčkom narodu objavila neka obećanja i očekujemo da će ih ispuniti. To su:
- donošenje zakona koji će poništiti sve zakone koje je prijašnja vlada donijela, a koji su protivni ustavu naše zemlje
- donošenje zakona koji bankama zabranjuje uzimanje kuća ljudima ako ti ljudi nemaju drugo mjesto za smještaj bez obzira na to koliko novca duguju banci
- donošenje zakona prema kojem će se ljudi, koji su u javnom sektoru dobili otkaz, opet vratiti na posao
- donošenje zakona koji će vratiti  minimalne plaće i mirovine na iznos kakav je bio prije 2012. godine
- pregovarati o državnim dugovima s Europskom unijom

U zaključku mogu reći da su ljudi u Grčkoj svjesni situacije. Znamo da smo u teškom položaju. Ne očekujemo da Siriza odmah poboljša stanje. Ono što zahtijevamo, jest da imamo vladu poštenih ljudi, a ne običnih kriminalaca. Također, da je vlada na našoj strani, strani građana, a ne bankara i tržišta. Želimo poštene ljude koji su zaista zabrinuti za budućnost svoje zemlje i dobrobit svojih sugrađana. Je li to što tražimo, previše?
Hoće li Siriza ispuniti obećanja?
Ta će pitanja u Grčkoj ubrzo dobiti odgovore. Jedno je sigurno: bit će zanimljivo...

 

                                                                 Dimitrios Ksiluris, Sveučilište Krete



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Marijan Biruš   datum: 4. 2. 2015.

Mentalno zdravlje grada Zagreba


 


Logo škole


 


Jelovnik

Školski liječnik


Školska liječnica:

dr. Ljiljana Josipović.

Ordinacija se nalazi na adresi Aleja Lipa 1H, tel: 01/2917-711.

Radno vrijeme:

  • parni datumi - prijepodne,
  • neparni datumi - poslijepodne. 

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju