Kako biste se upoznali barem s dijelom opusa ovoga plodnog pjesnika, izdvojili smo za vas pjesme iz njegove zbirke Blagdanske utihe i iz zbirke haiku pjesama Neretva.

BLAGDANSKE UTIHE

Blagoglasjem jutarnjih modrina

rujeritim dolaskom večeri

blagdanskom utihom

slutim To.

Na obroncima ovozemnog gorja

Nevidljivi, čekaš li me...

JUTRO DJETETA

Noć duga, probdjevena.

U san me urodi zvon

jutarnjeg Angelusa.

Marija ustaje s postelje

pokazuje prozor:

- Vidi dan je.

MOLITVA ZA MARIJU

NA DAN KAD JE NAUČILA IZGOVORITI SLOVO „R“

Danas Marija prilazi s osmijehom

na usnama i očima

te kaže radosno:

-Naučila sam slovo „R“

I kao dokaz, izgovara svečano,

do danas neizgovorivu riječ

Kišobran!

Ne molim Ti se, Svemogući

poput onog smjelog Vasionca

da poštediš ove ruke, leđa bijela.

Al molim Te

da lakoćom, kojom se jezik joj gipki

savio u vijugama ovog teškog fonema,

da tom se lakoćom sviju joj udovi

kad dođe vrijeme bola.

Nikola Šop, Molitva za njeno tijelo

MOLITVA NAD USNULIM DJETETOM

I ovo usnulo dijete

i ova noć i sutrašnji dan

sve je Tvoje.

Izgovori riječ, daj znak Darodarče

sve noći i dane, i prošle i buduće,

jalove i one bremenite,

sve bacit ću u Tvoj vjetar.

Jedino Te molim Abba-oče

ne iskušavaj me kušnjom

Abrahamovom!

DIJETE I PTICE

Uvečer ispod čela

zanoće ptice.

Jutrom: okrilate ruke.

HAIKU

Svakodnevno

hodočastim Neretvi.

Ne znam joj izvora.

Neretvu

nadlijeće galeb.

Svečano jutro.

Neretvu zasjekla

vesla. Utihnuo glas

prijatelja.

Na Neretvi

stara lađa.

Huji vrijeme.

Stišću se laste

na malenoj plutači.

Dani sve kraći.

Ponad Neretve

gle, cvijet maslačka.

Blagdanska utiha.

Oslove me na čas

imenom mrtvog prijatelja,

nabujala Neretva.

Umorni galeb

snagu obnavlja, smjerom

riječnog uvira.

Na smrt bolestan

u šetnji niz Neretvu.

Uskršnje jutro.

Sunovrat gladnog

galeba. Neretvom na čas

krugovi.

Čijeg dvorišta

ograda, nabujalom

Neretvom.

Na vršku trske

ljuljuška se vrapčić.

Nedjeljno jutro.

I okorjeli

brbljivac zašutio.

Šum vodopada.

Nad Neretvom

procvjetalo nebo.

Jutro čarolije.

Podrhtavaju

jarboli.

Buja Neretva.

Posvema mirnih

krila, galeb prepušten

visinama.

Niz Neretvu

razgovor. Pri povratku

vjetar u lice.

Ponad Neretve

crveni se

usamljeni mak.

Talog Neretve

u gnijezda ugrađuju

lastavice.

U listopadu

naranče bliješte

žutilom.

Neretva

stiže k moru sama

bez obala.

A sada o radionici!

GDJE, KAD?

        Kao što smo već rekli, održala se 4. listopada u našoj knjižnici.

SUDIONICI?

        U njoj su sudjelovale učenice Dora Facković, Anamarija Gaši, Matea Levanić i Ana Lincender iz 6.c razreda te učenice Jelena Hrnjak i Matea Matić iz 8.c razreda. U radu su sudjelovali i profesori hrvatskoga jezika Boris Bakarić i Margita Bašić, te naša psihologinja Marija Mikulić, kći pjesnika Nadila.

UVOD U RADIONICU

        Profesorica Margita Bašić predstavila je pjesnika našim učenicama i potom je krenuo rad na haiku poeziji.

RAD

        Pjesnik je na projektoru stavio vlastitu fotografiju na kojoj je bila raspuknuta stijena, a iz jedne rupe na stijeni provirivala je mala zelena biljka.

Učenice su dobile papire i olovke i zadatak da u sadašnjem vremenu ukratko opišu što vide na toj fotografiji. Također su trebale napisati o kojem je godišnjem dobu riječ.

Naše šestašice i osmašice ozbiljno su shvatile zadatak te su prionule na posao. Nakon nekoliko minuta zapisale su svoja zapažanja.

Pjesnik je iz njihovih rečenica sam sastavio haiku poeziju što je vrlo razveselilo sve prisutne. Posebno je bilo zanimljivo promatrati ga u stvaralačkome procesu. Potom je svakoj učenici pojedniačno dao njihov papir i svaka je pročitala pjesmu nastalu iz vlastitih riječi.

Učenice Jelena Hrnjak i Matea Matić nisu stale na ovome. Vidjevši pjesnikov stvaralački proces same su napisale svoju haiku poeziju. Svojom kreativnošću posebno se istaknula Jelena Hrnjak.

RAZGOVOR S PJESNIKOM

        Pjesnik je dao katrko izlaganje o haiku poeziji, gdje i kada je nastala, te koja je bit te poezije. Pjesnik je sve prisutne naučio mnogim pojmovima iz haiku poezije, poput haige, tj. uvoda u haiku, a najzanimljiviji je svakako senry, tj. šaljivi haiku. Od zapažanja učenice Matee Levanić pjesnik je sastavio jedan senry.

Učenice su potom razgovarale s pjesnikom o njegovim pjesničkim uzorima i o tome što ga potiče na pisanje poezije. Rekle su mu zašto se njima sviđa ova poezija i s kojim se se haiku pjesnicima već susrele na nastavi. Na kraju su se svi srdačno zahvalili pjesniku na dolasku te su ga pozdravili velikim pljeskom. Atmosfera je bila vrlo ugodna i opuštena, a sve učenice i profesori iskazali su veliko zadovoljstvo zbog sudjelovanja na radionici.

CILJ RADIONICE

        Cilj radionice svakako je ostvaren, učenice su radile, ali i mnogo toga naučile o haiku peziji, o pisanju poezije, i ono najvažnije, potaknute su na vlastito stvaranje. Zbog svega ovoga možemo zaključiti da je radionica bila vrlo uspješna!

UČENIČKI I PJESNIKOVI RADOVI

        Slijede radovi s radionice. Najprije smo napisali ime učenice, njezi opis fotografije i potom pjesnikov uradak. Nadamo se da će vam se svidjeti!    

Dora Facković, 6.c

Vidim dvije stijene. U jednoj od tih stijena je rupica. U toj je rupici mala biljka.

Pjesnik: Iz rupice na

            stijeni, gle, proviruje

            biljčica.

Anamarija Gaši, 6.c

Vidim dvije razdvojene stijene. Između njih je tamni ponor. Iz rupe na jednoj planini raste cvijet kojeg van mami lijepo vrijeme.

Pjesnik: Na planinn

            raste cvijet. Mami ga

            lijepo vrijeme.

Matea Levanić, 6.c

Biljka je izrasla iz stijene. Stijena je napukla. Ona je šarenih boja. Biljka je zelena s trima listovima. To je proljeće jer raste ta biljka.

Pjesnik: Iz stijene, gle,                 senry - šaljivi haiku

             biljčica, ali ne

             s četirima listovima.

Ana Lincender, 6.c

Vidim velike stijene, neke točkice na tim stijenama i travu ili lišće. Točkice su raznih boja i jako su male. Trava je zelena. Tamo još ima i neka uvala.

Pjesnik: Ponad uvale

             raste sitna zelena

            trava.

Jelena Hrnjak, 8.c

Dvije stijene razdvajaju ponor. Na prvi pogled nema života. Stijene se na jednom dijelu stapaju u jednu. Iz dubine, rupe, ničega raste i razvija se biljka - život u stijeni.

Pjesnik: Dvije stijene            Pjesnik: Iz rupice

            na prvi pogled,                        gle, raste razvija se

            zjapi ponor.                             biljčica.

Jelenin haiku:

List otpade                               Sivo jutro, u

nebo je proplakalo.                  prirodi vlada nemir.

Slava jeseni.                           Cvijet na vjetru.

Nebo kao naranča.                   Sava nemirna,

Sunce je slikar,                        gle, laste žurno lete

portret prirode.                       na topliji Jug.

Povjetarac nemiran,

stvori ljepotu oku.

Balet biljaka.

Matea Matić, 8.c

U proljeće jedna stijena puca i dijeli se na dva dijela. Između stijene nastane rupa. Na jednoj polovici stijene u maloj rupici iznikla je biljka. Stijene su oštre i svijetle, a biljka mala i krhka.

Pjesnik: Hrupi proljeće

            iz stijene, gle, proviruje

            mala biljčica.

Matein haiku:

Zima je na vratima,

gle, prva pahulja

pada na tlo.