Europski dan jezika

Datum objave: 8. listopada 2026.
Objavio/la: Željka Šprljan Piskač

Učenici njemačkog jezika 8.a i 8.b razreda (Juraj Gajšak, Dorotea Marić, Lea Paradi i Marko Rajkovača) sudjelovali su povodom obilježavanja Europskog dana jezika 26. rujna, u okviru izborne nastave, u zanimljivoj radionici posvećenoj neologizmima – novim riječima koje nastaju kao odgovor na promjene u društvu i svakodnevnom životu.

Tijekom niza aktivnosti učenici su upoznali pojam neologizma te saznali kako se nove riječi stvaraju i obogaćuju jezik. Razgovarali smo o tome koliko se novih riječi prosječno pojavljuje svake godine te zašto je važno da se jezik neprestano razvija i prilagođava potrebama svojih govornika.

U istraživačkom dijelu radionice učenici su pronalazili i raščlanjivali zanimljive neologizme njemačkog jezika, otkrivajući njihova značenja i okolnosti u kojima su nastali. Posebno ih je zainteresiralo kako suvremeni način života, digitalna komunikacija i nove tehnologije utječu na nastanak novih riječi i izraza.

Najkreativniji dio radionice bio je osmišljavanje vlastitih neologizama. Učenici su pokazali jezičnu maštovitost stvarajući nove riječi za pojave i situacije iz svakodnevnog života. Svoje su prijedloge predstavili razredu te obrazložili njihova značenja i moguće primjene.

Budući da su naši učenici pokazali toliku spretnost u poigravanju riječima, zašto ih ne potaknuti da se na isti način okušaju i izvan učionice?! Jedna od zanimljivih mogućnosti jest natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ „Dr. Ivan Šreter“. Riječ je o natječaju koji potiče stvaranje i promicanje novih hrvatskih riječi kao zamjene za strane izraze koji se sve češće koriste u svakodnevnom govoru. Nagrada nosi ime dr. Ivana Šretera, hrvatskog liječnika i promicatelja hrvatskoga jezika, a svake se godine biraju uspješne novotvorenice koje na kreativan način obogaćuju hrvatski jezik. Tko zna, možda se upravo među našim učenicima krije autor neke nove riječi koja će jednoga dana pronaći svoje mjesto u hrvatskom jeziku?

Obilježavanjem Europskog dana jezika učenici su razvijali jezičnu svijest, istraživačke vještine i kreativnost. Provedene aktivnosti su pokazale da je učenje jezika mnogo više od usvajanja gramatike i vokabulara – ono otvara prostor za bolje razumijevanje svijeta koji nas okružuje.

 

prof. Željka Šprljan Piskač

Pročitajte još

18. Državno natjecanje učenika osnovnih škola u poznavanju prometnih propisa.

18. Državno natjecanje učenika osnovnih škola u poznavanju prometnih propisa.

Dragi učenici i roditelji, 

na Prometnoj Učilici traje 18. Državno natjecanje učenika osnovnih škola u poznavanju prometnih propisa. Prilika je to da Vaši učenici pokažu što znaju o sigurnom ponašanju u prometu i da za to znanje budu nagrađeni.
Prometna pravila nisu gradivo za jednu ocjenu, nego znanje koje dijete koristi svaki dan: kad prelazi kolnik, vozi bicikl, ulazi u školski autobus ili sjedi u automobilu. Dijete koje zna gdje i kako sigurno prijeći cestu, koje nosi kacigu i vezuje se pojasom, sigurnije je, a često to isto traži i od odraslih oko sebe.

U jesen i zimi, kad djeca sve češće idu u školu i iz nje u sumrak, posebno vrijedi ono najvažnije: biti vidljiv, biti predvidljiv i ne žuriti. Navike stečene sada ostaju i onda kad ta djeca jednoga dana sjednu za upravljač.

Pročitajte više
Dan kruha 2026. – tradicija koja povezuje generacije

Dan kruha 2026. – tradicija koja povezuje generacije

U ponedjeljak, 19. listopada 2026., učenici OŠ Sesvetska Sopnica obilježili su Dan kruha sudjelovanjem na Tradicijskom sajmu – susretu generacija, organiziranom u suradnji sa Župom Blažene Djevice Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici. U kripti crkve učenike su dočekali župljani i suradnici koji su im približili običaje, vještine i svakodnevni život prijašnjih naraštaja.

Pročitajte više
Terenska nastava kao način učenja i življenja

Terenska nastava kao način učenja i življenja

Naše profesorice i razrednice sedmih razreda koordinirale su edukativnim aktivnostima naziva Usluge ekosustava koje su za učenike organizirale voditeljice iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba na području Parka Maksimir – spomenika parkovne arhitekture.
Mjerili su buku, izradili kartu buke parka Maksimir, mjerili intenzitet svjetlosti i temperaturu na različitim podlogama kao čimbenika mikroklime; procjenjivali visinu stabla i preračunavali u centimetre i metre; ponovili značaj fotosinteze za pohranjivanje ugljika i utjecaj šume na klimatske promjene.

Pročitajte više
Skip to content