Projekt GENETIKON (Genetički leksikon) sadržajno obuhvaća leksik područja genetike te omogućuje da na jednome mjestu budu okupljeni najvažniji pojmovi i sustavno razrađen rječnik ovoga dijela biološke struke na hrvatskome jeziku. Takav korpus pridonijet će ne samo razvoju hrvatskoga strukovnog jezika već olakšati komunikaciju istraživača te stručnih i tehničkih suradnika u molekularnoj biologiji i srodnim granama, edukaciju studenata prirodoslovnih i biomedicinskih usmjerenja te pomoći nastavnicima biologije u što boljem i jasnijem poučavanju sadržaja molekularne i stanične biologije i genetike. GENETIKON će pridonijeti i popularizaciji ove znanosti jer bi sabrani, dobro opisani pojmovi koji su osnova genetike trebali zadovoljiti i interes širega čitateljstva te mu služiti kao svojevrstan pojmovnik.
 

Voditeljica projekta:

prof. dr. sc. Mirjana Pavlica, Zavod za molekularnu biologiju Biološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(CV)

"Odabrani pojmovi za koje ne postoje hrvatski nazivi osmislit će se, u suradnji s dvjema terminologinjama hrvatskoga jezika, u skladu s načelima Hrvatskoga terminološkog priručnika (autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012.):

• domaće riječi imaju prednost pred stranima
• nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetima iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd.
• prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim nazivom
• naziv mora biti usklađen sa sustavom hrvatskoga standardnog jezika
• kraći nazivi imaju prednost pred duljim
• naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se teže mogu ili ne mogu tvoriti tvorenice
• treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja
• nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati
• naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.
• Ako će biti potrebno stvoriti nov naziv, poštovat će se sljedeća načela:
• hrvatska tvorba
• prihvaćanje internacionalizama latinskoga i grčkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grčkim elementima
• prihvaćanje stranih naziva
• pretvaranje riječi općega jezika u nazive (terminologizacija), najčešće pod utjecajem stranoga jezika, tj. semantičko posuđivanje
• preuzimanje naziva iz druge struke (reterminologizacija), povezivanje riječi u sveze.

Uz navedeni priručnik i stručnu literaturu koristit će se rječnici glavnih europskih jezika kao i srodnih slavenskih jezika kako bi se pronašla najbolja rješenja u slučajevima u kojima to bude potrebno."