| 2021-02-21 21:33:21 KAKO POUČAVATI GENETIKU NA HRVATSKOME JEZIKU
Obilježili smo Međunarodni dan materinskoga jezika 21.veljače i Međunarodni dan djevojaka i žena u znanosti 11.veljače I biolozi aktivno sudjeluju u razvoju hrvatskoga jezika - iz projekta GENETIKON - Genetički leksikon " deoksiribonukleinska kiselina = deoxyribonucleic acid - genomski materijal koji čini dvolančana molekula u kojoj je svaki lanac sekvencija deoksiribonukleotida - simbol: DNA - napomena:Iako su DNA, RNA i imena ostalih makromolekula često nastajala kao kratice engleskih naziva, danas ih smatramo simboličkim imenima pa se ona ne prevode, već se koriste u izvornome obliku. Hrvatske kratice zato su istovjetne međunarodnima. Npr. pojam deoksiribonukleinske kiseline obuhvaćen je imenom DNA, a ne DNK itd. Budući da su prvotni akronimi postali službenim, autonomnim imenima, oni se ne „raspisuju“, već se koriste u istome, nepromijenjenome obliku i od njih se nadalje stvaraju izvedenice".
O projektu GENETIKON (Genetički leksikon) više pročitajte pod opširnije
Projekt GENETIKON (Genetički leksikon) sadržajno obuhvaća leksik područja genetike te omogućuje da na jednome mjestu budu okupljeni najvažniji pojmovi i sustavno razrađen rječnik ovoga dijela biološke struke na hrvatskome jeziku. Takav korpus pridonijet će ne samo razvoju hrvatskoga strukovnog jezika već olakšati komunikaciju istraživača te stručnih i tehničkih suradnika u molekularnoj biologiji i srodnim granama, edukaciju studenata prirodoslovnih i biomedicinskih usmjerenja te pomoći nastavnicima biologije u što boljem i jasnijem poučavanju sadržaja molekularne i stanične biologije i genetike. GENETIKON će pridonijeti i popularizaciji ove znanosti jer bi sabrani, dobro opisani pojmovi koji su osnova genetike trebali zadovoljiti i interes širega čitateljstva te mu služiti kao svojevrstan pojmovnik. Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Mirjana Pavlica, Zavod za molekularnu biologiju Biološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu "Odabrani pojmovi za koje ne postoje hrvatski nazivi osmislit će se, u suradnji s dvjema terminologinjama hrvatskoga jezika, u skladu s načelima Hrvatskoga terminološkog priručnika (autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012.): domaće riječi imaju prednost pred stranima nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetima iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd. prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim nazivom naziv mora biti usklađen sa sustavom hrvatskoga standardnog jezika kraći nazivi imaju prednost pred duljim naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se teže mogu ili ne mogu tvoriti tvorenice treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. Ako će biti potrebno stvoriti nov naziv, poštovat će se sljedeća načela: hrvatska tvorba prihvaćanje internacionalizama latinskoga i grčkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grčkim elementima prihvaćanje stranih naziva pretvaranje riječi općega jezika u nazive (terminologizacija), najčešće pod utjecajem stranoga jezika, tj. semantičko posuđivanje preuzimanje naziva iz druge struke (reterminologizacija), povezivanje riječi u sveze.Uz navedeni priručnik i stručnu literaturu koristit će se rječnici glavnih europskih jezika kao i srodnih slavenskih jezika kako bi se pronašla najbolja rješenja u slučajevima u kojima to bude potrebno."
|
| Osnovna škola Sesvetska Sopnica |